28 Maja, 2022

Prijava

Kome je rat a kome “brat” u Ukrajini!?

Dok se borbe na jugoistočnom frontu Ukrajine nastavljaju, Evropa sumira utiske posjete austrijskog kancelara Moskvi, a britanska obavještajna služba ističe svoj rad u ovoj zemlji i najavljuje buduće ruske poteze koji će biti kršenje zakona ratovanja. Međutim, posle pronalaska tijela civila u Buči i pogibije 50 civila na željezničkoj stanici u Kramatorsku, za koje Zapad optužuje ruske snage, i Moskva je počela da djeluje „proaktivno” iznoseći obavještajne podatke o planovima ukrajinske vojske i otkrivajući njihove namjere o podmetanjima koja pripremaju, a za koja treba da budu optuženi Rusi.

Ali uprkos tome što politički Zapad tvrdi da se Rusija vojno „zaglavila” u Ukrajini, američko izdanje „Politika” piše: „Ako mislite da Rusija nema koristi od svoje invazije na Ukrajinu, uzmite u obzir ovo: mjesečni prihodi Moskve od izvoza gasa su se utrostručili u odnosu na prošlu godinu, Marin le Pen vodi politički blok koji simpatiše Rusiju i koji je nadomak francuskog predsjedavanja; a zapadni lideri ponovo počinju da pristižu u Moskvu da se udvaraju predsjedniku Vladimiru Putinu kako bi se nagodili oko Ukrajine. Drugim riječima: možete pobjediti čak i kad ste poniženi na bojnom polju.”

Put austrijskog kancelara u Moskvu izazvao je kontroverze i prije nego što se Karl Nehamer sastao s Putinom u rezidenciji u Novom Ogarjevu. Prva posjeta nekog evropskog zvaničnika Moskvi otkako je počeo rat u Ukrajini prošla je mnogo manje pompezno nego posjeta Kijevu britanskog premijera Borisa Džonsona, koji je pričao o svom putovanju „fantastičnim” blindiranim vozom do Kijeva. Na osnovu onoga što je javno saopšteno, susret s Putinom nije pružio ni dašak optimizma u diplomatsko rešenje niti da je kraj rata na vidiku. Nehamer je rekao da je Putin „zarobljen u svom viđenju prirode konflikta, da se ponaša u skladu s tim i nastavlja da odbacuje termin rat”.

Ispostavilo se da austrijski „Zeleni”, koji su koalicioni partner u vladi, nisu ni bili konsultovani o posjeti kancelara, pa se nadaju da je barem EU bila upoznata s tim planom. I gotovo sve austrijske opozicione partije u Austriji, izuzev Slobodarske partije, bile su protiv posjete Nehamera Moskvi, uz obrazloženje da Putinu ne treba pružati platformu za iznošenje svojih stavova.

Njemačka, koja bilježi rekordnu inflaciju od 1981. godine (koja sada iznosi 7,3 posto), naročito je kritikovala ovu diplomatsku misiju austrijskog kancelara, koji je prije Moskve posjetio Ukrajinu i posebno Buču. „ZDC” je jučer pisao da „mala Austrija voli sebe da predstavlja kao graditelja mostova i diplomatsku veličinu u svetu velikih”, a „FAC” navodi da je kancelar Nehamer vjerovatno spontano donio odluku o putu u Moskvu, jer je on „sklon impulsivnim nastupima”. Unisonim njemačkim glasovima pridružio se i „Velt” opisujući Nehamerovu posjetu poslovicom „iako ne koristi, ne šteti”.

Iako francuski predsjednik Emanuel Makron ne važi za impulsivnog lidera, i on je zapaženo mnogo puta kontaktirao s Putinom od početka rata u Ukrajini, što se poklopilo s predsjedničkom kampanjom u Francuskoj. Posle prvog kruga predsjedničkih izbora, pokazalo se da ipak nije uspeo tim kontaktima da preuzme glasače Le Penove.

Putin zaista nije javno pokazao nikakve znake sumnje u preduzete korake i jučer je prilikom posjete kosmodromu „Vostočni” u Amurskoj oblasti rekao da će ciljevi i zadaci „specijalne operacije” u Ukrajini biti ispunjeni, da je ona preduzeta kako bi se pomoglo ljudima u Donbasu i da je Rusija bila prinuđena na taj korak.

Ali je zato Džonson ratom u Ukrajini izgleda spasio svoju premijersku funkciju koja je bila dobrano uzdrmana. „Džonson nije prvi nacionalni lider koji je posjetio Ukrajinu i Britanija nije jedina zemlja koja je snabdijeva oružjem, ali je premijer brzo izračunao da Britanija mora biti spremna da spali svoj ionako beznadežni odnos sa Kremljom kako bi podržala Ukrajinu”, piše „Fajnenšel tajms”, koji konstatuje da je Britanija bila „iznenađujuće dobro pripremljena za ovaj rat”. List piše da su britanske obavještajne službe, zajedno sa svojim partnerima u savezu „Pet očiju” (Australija, Kanada, Novi Zeland, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD), pažljivo pratile jačanje ruske vojske i bile u stanju da efikasno vode politiku i dijele vitalne informacije s Kijevom. London predvodi „istrage” o navodnom korištenju hemijskog oružja u Ukrajini, a britanska ministarka vanjskiuh poslova Liz Tras je prije dva dana rekla da Britanija sa svojim partnerima radi na provjeri vjerodostojnosti izvještaja da su ruske snage možda koristile hemijska sredstva u napadu na Mariupolj, što Rusi demantuju.

Podjeli:

Share on facebook
Share on twitter
Share on pinterest
Share on linkedin
Na pravom putu

Slične vijesti