26 Maja, 2022

Prijava

Možemo i ovako: Baljvine selo bez sukoba u BiH sad taj fenomen istražuju Slovenci

Naučnici sa Univerziteta u Ljubljani Rok Župančič i Faris Kočan zajedno istražuju selo Baljvine kod Mrkonjić Grada u Bosni i Hercegovini, gdje nije bilo sukoba između susjeda Bošnjaka i Srba tokom rata 1992-1995.

Zupančič je vanredni profesor na Univerzitetu u Ljubljani i istraživač u Centru za istraživanje odbrane. Njegove glavne oblasti interesovanja su prevencija sukoba i izgradnja mira u jugoistočnoj Evropi. U projektu istraživanja naselja Baljvine kod Mrkonjić Grada zadužen je za povezivanje dva stuba projekta, razvoj konceptualnih i metodoloških pristupa, a dijelom i za sprovođenje istraživanja u Bosni i Hercegovini (Baljvine), Kosovu (Kamenica) i Hrvatskoj ( Vukovar).

Zupančič se sa posebnošću sela Baljvine upoznao kroz TV prilog koji ga je motivisao da krene u naučno istraživanje ovog naselja u opštini Mrkonjić Grad, piše Anadolija.

„U jednom od retkih medijskih izvještaja o selu Baljvine koje je Al Jazeera Balkans objavila 2014. godine, upoznao sam se sa ovom pričom. Pozvao sam nekoliko svojih kolega iz Bosne i Hercegovine koji nisu imali pojma o ovom selu i shvatio sam da je to jako dobar primjer za analizu, jer nije baš poznato“, kaže Zupančič.

Pored Baljvina, u istraživanje je uključio i slično naselje na Kosovu, gdje se održavao mir između Srba i Albanaca, i Vukovar u Hrvatskoj.

„Cilj istraživanja je da se utvrdi koji faktori su uticali i doprinijeli tome da pojedini gradovi ili sela u inače podjeljenim društvima jugoistočne Evrope imaju bolje odnose kada su u pitanju međunacionalni sukobi. Pored Baljvina, istražićemo i grad Kamenicu na Kosovu, gdje su odnosi lokalnih Albanaca i Srba prilično pozitivni. Na osnovu ovoga želimo da saznamo koji pristupi se mogu koristiti za smanjenje etničke distance među ljudima različitog porekla, posebno ako fizičko-mentalni (somatski) pristupi ljudima mogu doprinijeti smanjenju međunacionalne distance“, objašnjava Župančić.

Župančić je već bio na terenu i realizovao kroz razgovore sa mještanima Baljvine.

„Moj prvi sagovornik iz Baljvine bio je Mirsad. Proveo me je kroz cijelo selo, i bošnjačko (muslimansko) i srpsko (pravoslavno). Tokom obilaska sam shvatio da smo svi pozitivno dočekani i da Mirsadu nije bilo teško da me vozi i upozna sa ljudima različitih nacionalnosti. Pretpostavljam da opušteni razgovori kakav smo vodili na Baljvinama ne bi bili mogući u nekim drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, u Višegradu, na primjer. Pomenuo bih i lokalnog hodžu Harisa, koji mnogo čini da odnosi u selu budu mirni i da Baljvine ostanu pozitivan primjer međunacionalnih odnosa. Vjerujem da su ljudi veoma svjesni činjenice da su u ovom selu važnija pitanja vezana za svakodnevni život i opstanak nego nacionalnu pripadnost. Naime, u Baljvinama je ograničen pristup vodi za piće. Zanimljivo je i to koliko su seljani ponosni, i to s pravom, na činjenicu da su tako „izuzetni“ u kontekstu Bosne i Hercegovine“, objašnjava dr. Zupančić.

Planirano trajanje ovog istraživanja je dvije godine, a rezultati će se koristiti za unapređenje međunacionalnih odnosa na Balkanu.

„Projekat je počeo 1. septembra 2021. i završiće se u avgustu 2023. Podaci koje ćemo prikupiti poslužiće kao kamen temeljac za buduće projekte koji se odnose na razumevanje kako etnički odnosi „funkcionišu“ i koji su faktori koji doprinose pogoršanju ili poboljšanju odnosa. Ovim se nadamo da ćemo doprinijeti razumjevanju društava u jugoistočnoj Evropi i naširoko pokazati da međunacionalni odnosi po definiciji nisu loši i da je pribjegavanje nasilju ili miru uvijek izbor“, zaključuje Zupančič.

Faris Kočan je jedan od istraživača na ovom projektu sa Univerziteta u Ljubljani. On ističe da do sada primjer međunacionalne sloge, kakvo je selo Baljvine, nije dobio naučnu pažnju.

„U kontekstu istraživanja faktora i okolnosti koje perpetuiraju etnički sukob u Bosni i Hercegovini, oni su već dobro istraženi. Vrlo se malo pažnje poklanja sredinama koje nisu podlegle etnonacionalističkim imaginarima i koje su u svakodnevnom životu uspele da spriječe poništavanje „bosanskog komšiluka“. U tom smislu je važno istražiti Baljvine, jer nam ovakvi primjeri dobre prakse mogu poslužiti za izgradnju boljeg društva“, smatra Kočan.

Kočan ističe da je primarni cilj ovog istraživanja da se shvati zašto su Baljvine drugačije, odnosno zašto su Bošnjaci i bosanski Srbi dobri susjedi i koje strategije se sa Baljvina mogu prenijeti na cijelu Bosnu i Hercegovinu kako bi se ostvarili bolji međunacionalni odnosi.

„Očekujemo da će javnost pažljivo pratiti rezultate projekta, koji su veoma važni u kontekstu sve negativnije situacije u regionu, jer pokazuju da odnosi mogu biti oslobođeni etnonacionalne isključivosti. Primjer sela Baljvine pokazuje težnju ka boljim društvima u jugoistočnoj Evropi moguće“, zaključuje Kočan.

Kurir

Podjeli:

Share on facebook
Share on twitter
Share on pinterest
Share on linkedin
Na pravom putu

Slične vijesti